Poslije nastupa crnogorske sopranistkinje Tamare Rađenović koja osvaja svjetske dvorane, i ruskog pijaniste svjetskog glasa Ivana Rudina, Muzički program 33. Grada teatra doveo je pred svoju publiku još jednog velikog virtuoza i zvijezdu klasične muzike, njemačkog violončelistu Niklasa Šmita.
Na izvanrednom koncertu “U krugu Baha i Mendelsona”, brojna publika u crkvi Santa Marija prvo je mogla da uživa u Šmitovom izvođenju Bahovih djela, Svite Nr.2 d-Moll BWV 1008, i Sonate fur Violoncello und Klavier (Gambensonate) g-Moll BWV 102, koju je izveo sa ukrajinskim pijanistom Oleksijem Molčanovim. U drugom dijelu programa čuli smo velikog violončelistu, Molčanova i našeg violinistu Mirana Begića, i sjajno izvođenje djela Klaviertrio d-Moll op. 49 Feliksa Mendelsona.
Kako je nakon nastupa izjavio jedan od vodećih njemačkih i svjetskih violončelista, dobitnik najvećih nagrada, i umjetnik koji je nastupao na prestižnim festivalima i u renomiranim dvoranama širom svijeta, on je za svoj koncert u Budvi i prvo predstavljanje na Gradu teatru imao i dodatnu inspiraciju, prostor crkve Santa Marija.
-Odmah sam imao utisak da Bah i Mendelson odlično “idu” uz ovaj srednjevijekovni ambijent koji, kako sam čuo, datira iz IX vijeka, a onda sam se uvjerio da ima i odličnu akustiku, tako da je za mene ovo gostovanje na vašem festivalu zaista predstavljalo radost. Tu je, naravno, i publika koja nas je odlično ispratila, i moje kolege, Miran Begić s kojim sam ranije već nastupao, i pijanista Oleksij Molčanov koga sam upoznao na ovom koncertu – rekao je Šmit, koji je u svijetu poznat i kao osnivač slavnog trija “Amadeus”.
Izbor da se na Gradu teatru predstavi djelima Baha i Mendelsona, on objašnjava time što je riječ o kompozitorima koji su prijemčivi za publiku, ali prije svega za njega – Bah mu je vječno uzbudljiv i njegova djela izvodi cjelog života.
-On je kompozitor koji je jedan od najvećih predstavnika univerzalnog humanizma u umjetnosti, bavio se svim žanrovima muzike, a komponovao je više od tri stotine orkestarskih svita, kantata, fuga, oratorijuma, preludijuma, fantazija, tokata, djela za orgulje, klavir, violinu, violončelo, klavikord, orgulje, flautu. Bahovo stvaralaštvo je sinteza svih dostignuća u vokalnoj i instrumentalnoj muzici njegovog vremena, zato je do danas ostao jedan od najvećih izazova za sve klasične muzičare u svijetu. On, nažalost, za života nije bio cjenjen kao kompozitor, i tek su zahvaljujući Feliksu Mendelsonu otkrivene vrijednosti njegovog stvaralaštva, tako da ovaj naš koncert “U krugu Baha i Mendelsona” ima i jedno posredno, simboličko značenje, – kazao je on.
Šmitovi korjeni potiču iz bogate muzičke porodice, i kako je poznato u Njemačkoj, on je čukunčukun unuk Mendelsona, a na pitanje koliko mu je izazov da izvodi djela svoga prapradjeda, majstor violončela kaže da je on uzbudljiv i kao jedan od najvećih kompozitora, i kao umjetnik najšireg obrazovanja, koje je uključivalo književnost, filozofiju, likovnu umjetnost, znanje jezika.
-Mendelson je pripadao krugovima berlinske intelektualne elite svoje epohe, bio vrlo darovit i u slikanju, ali je i on, na neki način, poput Baha, imao neobičnu sudbinu – između ostalog, komponovao je dvanaest sjajnih gudačkih simfonija još kao adolescent, i ta njegova djela ostala su ignorisana gotovo jedan vijek, a danas se mogu čuti na koncertnim repertoarima širom svijeta,- podsjetio je slavni violončelista.
Šmit je tokom dugogodišnje karijere snimao za najveće izdavačke kuće, a jedna od posebnih zanimljivosti koja ide uz ime njemačkog virtuoza je i to što on svira na violončelu Rođeri, koje datira još iz 1700. godine.
-Moj instrument je napravljen u Kremoni, gradu na sjeveru Italije koji ima više od sto radionica za izradu violina, violončela i ostalih žičanih instrumenata, a prije gotovo tri stotine trideset godina napravili su ga stari majstori iz čuvene porodice Rođeri, koji pripadaju tradiciji najvećih kremonskih majstora – graditelja instrumenata, kao što su Antonio Stradivari i Nikolo Amati. Fantastičan je sam osjećaj držati jedno takvo graditeljsko remek-djelo u rukama, i sigurno je da sam za svoju karijeru zahvalan i ogromnoj vrijednosti mog violončela,- istakao je Šmit.
-Volim kada neki grad ima neku svoju posebnu priču, a ovi stari trgovi, zidine i tvrđava je svakako imaju, posebno što se nalaze u mediteranskom prostori koji u sebi nosi i jedan topao duh ljudi koji tu žive, kaže Šmit.
8.8.- Dnevne novine