Rukovode\u0107i se elitisti\u010dkim konceptom u svim segmentima svojih programa, ovogodi\u0161nji Grad teatar uprili\u010dio je svojoj publici jo\u0161 jedan uzbudljiv doga\u0111aj – u crkvi Santa Marija otvorena je impresivna izlo\u017eba \u201eMediteran u djelima crnogorskih slikara\u201c, \u010diji je autor profesor i kriti\u010dar Aleksandar \u010cilikov.<\/p>\n
-Sa zadovoljstvom sam prihvatio ponudu kultnog budvanskog festivala Grad teatar da budem konsultant i neka vrsta selektora ovogodi\u0161njeg Likovnog programa, i u sklopu mog rada organizovana je i ova izlo\u017eba koja je pred nama. Osnovna ideja mog koncepta sastojala u sljede\u0107em: Budva je stari mediteranski grad, jedan od najstarijih anti\u010dkih i srednjovjekovnih urbanih sredi\u0161ta na isto\u010dnoj obali Jadrana, Crna Gora je mediteranska zemlja, pa mi je nekako stalno u glavi bio Mediteran, a i iz iskustva znam da u crnogorskoj likovnoj umjetnosti postoji jako mnogo kvalitetnih radova, koji su upravo na temu Mediterana. Tako sam predlo\u017eio izlo\u017ebu \u201eMediteran u djelima crnogorskih slikara\u201c, jer taj Mediteran se mo\u017eda i najbolje sagledava kroz medij slikarstva \u2013 rekao je \u010cilikov, koji je i proglasio izlo\u017ebu otvorenom.<\/p>\n
Kako je istakao, tokom rada na izlo\u017ebi javile su se i odre\u0111ene dileme:<\/p>\n
-Uop\u0161te nije lako selektiratui ovakvu izlo\u017ebu, moram da ka\u017eem da bi ovdje sigurno trebalo da se na\u0111u radovi bar jo\u0161 tridesetak umjetnika, istog nivoa kvaliteta kakvog su i ove izlo\u017eene slike. S druge strane, \u201eorganizator\u201c izlo\u017ebe bio je i sam prostor ove prelijepe crkve Santa Marija, koji ne daje mnogo mogu\u0107nosti da se postavljaju veliki formati, niti da se postavi previ\u0161e djela. I na kraju, odlu\u010dio sam se za dvadeset umjetnika \u2013 slike koje su hronolo\u0161ki nastale u rasponu od \u010dak 1908. do 2008. godine. Pred nama je, u neku ruku, jedna mini antologija crnogorskog slikarstva XX vijeka. Svi umjetnici \u010dija su djela izlo\u017eena su klju\u010dni protagonisti i akteri procesa razvoja savremenog crnogorskog slikarstva. Ono \u0161to sam se posebno trudio sastoji se u sljede\u0107em: \u017eelja mi je bila da se ovdje pojave slike koje dugo nisu izlagane, koje su vrlo rijetko izlagane, pa ih je publika mo\u017eda zaboravila, a ima i onih, gotovo polovina, koje nikada nisu izlagane, \u0161to ih \u010dini nepoznatim \u0161irokoj publici.<\/p>\n
Najve\u0107i dio slika preuzet je iz depoa Narodnog muzeja na Cetinju, nijedna od ovih slika nije u stalnim galerijskim postavkama, i \u010cilikov se u svoje li\u010dno ime, i u ime Grada teatra, zahvalio muzeju na saradnji.<\/p>\n
-Postoji jo\u0161 ne\u0161to \u2013 kada sam odabrao ove slike, jednim dijelom sam se trudio da uzmem i neke atipi\u010dne. Neke moje kolege su, recimo, bile vrlo iznena\u0111ene kada su vidjele da sam uzeo rad Fila Filipovi\u0107a koji je poznat po totalnoj apstrakciji i enformelu, sa jednom klasi\u010dnom slikom, recimo, motiva Svetoga Stefana, ili kad su vidjeli jedan rani rad Voja Stani\u0107a iz 1955. koji je vezan za motive Konavala, ili kad su vidjeli jedan mali rad Pera Po\u010deka, Pejza\u017e iz 1908, koji je po meni izuzetan slikarski kvalitet.<\/p>\n
Ve\u0107ina izlo\u017eenih djela poti\u010de iz druge polovine pro\u0161log vijeka \u2013 vremena ekspanzivnog razvoja crnogorskog slikarstva, i va\u017eno je napomenuti da ona predstavljaju skup umjetnika nesumnjive reputacije u pogledu kvaliteta, me\u0111u kojima su mnogi zapa\u017eeni i na internacionalnom planu.<\/p>\n
Profesor \u010cilikov je istakao da mu je \u017eao \u0161to jo\u0161 neki radovi nisu na\u0161li mjesto u ovoj postavci, ali je, kako je izjavio, direktorki Grada teatra Mileni Lubardi Marojevi\u0107 predlo\u017eio da se sa izlo\u017ebom istog naslova nastavi na sljede\u0107em festivalu, kako bi i drugi slikari dobili svoje mjesto u ovoj izuzetno bogatoj temi Mediterana. Jer, stilsko \u2013 hronolo\u0161ka analiza savremenog crnogorskog slikarstva i uvid u poetiku niza autora, jasno pokazuju da se mediteranske teme kod ve\u0107ine \u010dine nezaobilaznim segmentom njihovih tematskih koncepata.<\/p>\n
Lubarda, Kubanac i Crnogorka<\/p>\n
Profesoru \u010cilikovu i Gradu teatru neposredno pred ovu izlo\u017ebu stiglo je pismo slikara \u0110ura Lubarde, sinovca Petra Lubarde, i jednog od osniva\u010da Fondacije \u201ePetar Lubarda\u201c, u kojem izra\u017eava po\u0161tovanje i zahvalnost za ovu izlo\u017ebu, kao i za prelijepo sintetizovan katalog i tekst uva\u017eenog gospodina \u010cilikova.<\/p>\n
\u201eBudvane bih, u ime Fondacije \u201ePetar Lubarda\u201c, u svoje li\u010dno, i u ime familije Lubarda, podsjetio da je Petar Lubarda u predratnom periodu borave\u0107i u Budvi, kod poznate crnogorske familije Lala Zubera, naslikao nekoliko zna\u010dajnih slika, me\u0111u kojima je i slika \u201eRibar Kosto\u201c. Kuriozitet je da je u Budvu iz Pariza doveo i svog nerazdvojnog prijatelja, Kubanca Pedra, koji se zaljubio i o\u017eenio Crnogorkom. Budvani su ih ispratili velokodu\u0161no, obu\u010deni u crnogorskoj narodnoj no\u0161nji\u201c, napisao je \u0110uro Lubarda.<\/p>\n
Ekskluzivna postavka<\/p>\n
Do 13. avgusta publika \u0107e imati priliku da vidi Mediteran i u djelima Petra Lubarde (\u201eMorski cvjetovi\u201c iz 1970.), Mila Milunovi\u0107a (\u201eSveti Stefan\u201c, 1960.), Luke Berberovi\u0107a (\u201cKi\u0161a\u201c), Mihaila Vukoti\u0107a (\u201eMotiv s primorja\u201c), Gojka Berkuljana (\u201eNevera\u201c), Jovana Zonji\u0107a (\u201eMrtva priroda s mre\u017eom\u201c iz 1955.), Aleksandra Aca Priji\u0107a (\u201eJastog\u201c, 1954.), Velimira Veli\u0161e Lekovi\u0107a (\u201eSpi\u010danka\u201c, 1953.), Sava Vujovi\u0107a (\u201eMurva\u201c, 1967.), Mata \u0110uranovi\u0107a (\u201eMotiv iz Boke\u201c, 1972.), Milo\u0161a Vu\u0161kovi\u0107a (\u201cBudva\u201c, 1958.), Jovana Jova Ivanovi\u0107a (\u201eMorska neman\u201c, 1974.), \u0110or\u0111ija Pravilovi\u0107a (\u201ePalastura\u201c, 1982.), Vaska Lipovca (\u201eKapetan\u201c, 1970.), Mirka Mitka Bulaji\u0107a (\u201eIgalo\u201c), Slobodana Slovini\u0107a (\u201eMare Adriatico\u201c, 2004.), Slobodana Pura \u0110uri\u0107a (\u201eStara Budva\u201c, 2008.).<\/p>\n
27.07. – Vijesti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rukovode\u0107i se elitisti\u010dkim konceptom u svim segmentima svojih programa, ovogodi\u0161nji Grad teatar uprili\u010dio je svojoj publici jo\u0161 jedan uzbudljiv doga\u0111aj – u crkvi Santa Marija otvorena je impresivna izlo\u017eba \u201eMediteran u djelima crnogorskih slikara\u201c, \u010diji je autor profesor i kriti\u010dar Aleksandar \u010cilikov. -Sa zadovoljstvom sam prihvatio ponudu kultnog budvanskog festivala Grad teatar da budem konsultant…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":55575,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[229],"tags":[],"class_list":["post-56917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva-novosti-2018-en","category-229","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56917"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59476,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56917\/revisions\/59476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}