Predstavljanje najzna\u010dajnije knji\u017eevne i teorijske produkcije izme\u0111u dva festivala, Grad teatar je nastavio promocijom studije \u201eRazumjeti lutku \u2013 ogledi o traganju za arhetipom\u201c, profesora Sini\u0161e Jelu\u0161i\u0107a.<\/p>\n
U ovoj, po svemu jedinstvenoj studiji koja ima izuzetnu va\u017enost za pozori\u0161nu umjetnost na\u0161eg regiona, Jelu\u0161i\u0107 istra\u017euje civilizacijski fenomen lutke, i o\u017eivljava zna\u010daj lutke i lutkarstva u savrmenom stvaral\u0161tavu, jer oni u sebi sadr\u017ee ne samo elemente teatarske, nego i svih drugih umjetnosti. Ozbiljnost, kompleksnost, ali i ekskluzivnost ovog djela za na\u0161u teoriju pozori\u0161ta, scenskih i likovnih umjetnosti, pokazuje \u010dinjenica da Jelu\u0161i\u0107 u svojoj knjizi vodi \u201edijalog\u201c o fenomenu lutke i pozori\u0161ta lutaka sa stotinu \u0161est filozofa, mislilaca, pisaca, teatrologa…<\/p>\n
Kako je pred brojnom publikom na Trgu pjesnika istakao pozori\u0161ni kriti\u010dar Bojan Munjin, koji je bio moderator razgovora sa Jelu\u0161i\u0107em, \u201euniverzitetski profesor o\u0161trog akademskog jezika, napravio je studiju sadr\u017ei tri va\u017ena aspekta \u2013 metafizi\u010dki, umjetni\u010dki i psiholo\u0161ki\u201c.<\/p>\n
Lutka sadr\u017ei dio bo\u017eanske supstance<\/p>\n
Prema rije\u010dima profesora Jelu\u0161i\u0107a, sam naslov njegove studije \u201eRazumjeti lutku\u201c ima u sebi ne\u0161to imperativno, i djeluje kao neka vrsta upu\u0107ene \u201eprijetnje\u201c \u2013 morate razumjeti lutku.<\/p>\n
\u201eTako formulisan, on podrazumijeva barem dvije stvari. Prva je da postoji neki krupni nesporazum vezan za samo nerazumijevanje lutke, i postoji, tako\u0111e, jedna potreba da se u okviru tog nerazumijevanja poku\u0161a pokazati \u0161ta je njena su\u0161tina, a sama potreba za to izazvana je jednom prili\u010dno zanimljivom akademskom situacijom, zbog \u010dega \u0107u krenuti od jednog malo \u0161ireg uvoda u ovu temu, i od Platona. Jer, jedan od najzna\u010dajnijih filozofa u svom spisu \u201eZakoni\u201c pravi jednu fundamentalnu analogiju \u2013 uspostavlja vezu izme\u0111u nas, kako ka\u017ee, \u017eivih bi\u0107a i lutki, i postavlja jednu zajedni\u010dku osnovu da svi mi proishodimo iz jednog zajedni\u010dkog bo\u017eanskog porijekla. To je vrlo va\u017ean stva, jer Platon pi\u0161e i da su lutku bogovi stvorili bilo radi svoje igre i zabave, ili su pritom imali neku ozbiljnu namjeru ili razlog. To ne mo\u017eemo razabrati, ka\u017ee Platon, ali znamo ovo \u2013 pomenuta du\u0161evna zbivanja, \u010duvstva, u nama su kao neke \u0161ine, \u017eice, neke niti, ili uzice koje nas vuku, \u0161to upu\u0107uje na marionetu. A kako su te uzice i \u017eice me\u0111usobno suprotne, vuku nas, ka\u017ee Platon, na suprotna djela i \u010dinjenja. Na tome se, po njegovim rije\u010dima, zasniva razlika ili suprotnost izme\u0111u vrline i zla. Razum, naime, ka\u017ee da treba slijediti jednu od tih privla\u010dnih snaga, i da se mora oduprijeti ostalim \u017eicama zlog djela\u201c.<\/p>\n
Kako je istakao, to nas upu\u0107uje na nekolike va\u017ene stvari za razumijevanje lutke u \u0161irem smislu \u2013 prvo, sasvim se eksplicitno postavlja da lutka u sebi sadr\u017ei ne\u0161to \u0161to je dio bo\u017eanske supstance, \u0161to je od posebne va\u017enosti, jer se time uspostavlja veza sa kultom i religijskim ritualima koji su za lutku od najve\u0107eg zna\u010daja.<\/p>\n
\u201eDakle, od Helena i anti\u010dke Gr\u010dke pa nadalje, ali i u svim drugim kulturama, vidje\u0107emo da lutka ima posebno, privilegovano zna\u010denje kad je rije\u010d o religijskim ritualima, a Sent D\u017eejms D\u017eord\u017e Frejzer je u svom kapitalnom djelu \u201eZlatna grana\u201c gotovo pola knjige posvetio magijskoj funkciji lutke. Sve to pokazuje da se sa lutkom, koju mi naravno posmatramo u odnosu na njen umjetni\u010dki fenomen, mo\u017ee uspostaviti veoma va\u017ena veza koja se zasniva na njenoj vrlo slo\u017eenoj esteti\u010dkoj relaciji\u201c, kazao je profesro Jelu\u0161i\u0107.<\/p>\n
On je rekao da ve\u0107 taj po\u010detak, ta njena transcedentna su\u0161tina, ili metafizi\u010dka, koja nadilazi ono fizi\u010dko, dolazi sa druge strane, i uvodi nas u vrlo va\u017eno zna\u010denje fenomena lutke.<\/p>\n
\u201eOno \u0161to nam ka\u017ee Platon u svom djelu od posebne je va\u017enosti, jer govori o su\u0161tini na\u0161e li\u010dnosti, i u tom smislu se mo\u017ee re\u0107i da lutka stvarno odslikava neku vrstu stvarnosti psihe, a pogotovu ono \u0161to je su\u0161tina za svekoliku filozofsku antropologiju i psihologiju jo\u0161 od anti\u010dkih vremena, a to je dihotomija dobra i zla. Time Platon, po mom sudu, prvi postavlja jedno od najsu\u0161tinskijih pitanja dubinske psihologije ili psihoanalize, i u tom smislu se on mo\u017ee povezivati sa modernom mi\u0161lju jednog Dostojevskog.<\/p>\n
Povod i vrijeme za izdavanje knjige<\/p>\n
On je objasnio za\u0161to se njegova knjiga \u201eRazumjeti lutku \u2013 ogledi o traganju za arhetipom\u201c, pojavila ba\u0161 u ovom momentu, koji su sve motivi bili za to, a oni se ti\u010du su\u0161tinskog problema savremenog svijeta.<\/p>\n
\u201eNeposredan povod bio je doga\u0111aj na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje smo na odsjelu studija glume formirali i poseban odsjek o lutki i glumi sa lutkarstvom, i moram priznati da je on izazvao veliku pa\u017enju studenata. On je formiran, skromno \u0107u re\u0107i, prema mojoj ideji, jer sam u to vrijeme bio dekan, i sa konceptom da svi zna\u010dajni profesori sa podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije dolaze na Cetinje kao predava\u010di\u201c, pri\u010da on.<\/p>\n
Tako je na Cetinju napravljen jedan mali, regionalni centar, pedago\u0161ki i akademski, koji bi se bavio i pojmom likovnosti i likovne umjetnosti, jer se lutka javlja i kao vizuelni fenomen, i ima nesumnjivo likovno zna\u010denje.<\/p>\n
\u201eU jednom momentu, prije svega profesori glume, ali i profesori re\u017eije, bili su saglasni da takav odsjek nama uop\u0161te ne treba. Na inicijativu profesora Vije\u0107e FDU donijelo je odluku da se ukine odsjek lutkarstvo. Argumentacija je bila zanimljiva \u2013 rekli su da je lutka ne\u0161to sasvim infantilno, a samim tim i bezna\u010dajno. Oni, dakle, lutku i lutkarstvo povezuju sa ne\u010dim vezanim isklju\u010divo za obdani\u0161te, i da tim \u201eni\u017eim\u201c stvarima treba da se bavi neko drugi, jer su oni, naravno, pedagozi koji vaspitavaju velike glumce scenske umjetnosti. Taj doga\u0111aj mi je, zapravo, pokazao koliki je intelektualni opseg mojih kolega koji se bave umjetno\u0161\u0107u, \u0161to je tako\u0111e jedna va\u017ena tema, a ti\u010de se univerziteta i obrazovanja na akademijama\u201c.<\/p>\n
Su\u0161tinski problem, kako je istakao Jelu\u0161i\u0107, bilo je nerazumijevanje.<\/p>\n
\u201eTo je ozbiljan simptom jednog stanja uop\u0161te. To je krenulo sa Bolonjom i bolonjskim reformama, koje su ozbiljnih \u010detiri ili pet godina svela na tri godine studija, pa su onda ozbiljni teorijski predmeti svedeni sa \u0161est na dva semestra, da bi se na postdiplomskim studijama sve \u0161to je teorijske prirode isklju\u010dilo, vi\u0161e ne postoji. Onda sam u tom kontekstu postavio sebi i pitanje, pa koga danas mo\u017ee zanimati pojam metafizike lutke i stvari o kojima mi ve\u010deras govorimo sa svom ozbiljno\u0161\u0107u. Problem je, zapravo, veliki \u2013 ide se ka jednoj, pravi je izraz, akademskoj katastrofi, jer se iz obrazovanja izuzimaju svi predmeti koji imaju takozvanu humanisti\u010dku dimenziju, filozofsku, metafizi\u010dku, misaonu, inteligibilenu, sa krajnjim ciljem da se, u stvari, potpuno izuzme pravo humanisti\u010dko obrazovanje, a sa njim i pravo kriti\u010dko mi\u0161ljenje\u201c.<\/p>\n
Poptuna kriza obrazovanja i znanja<\/p>\n
Kako su profesor Jelu\u0161i\u0107 i Bojan Munjin istakli na Trgu pjesnika, u Hrvatskoj i Srbiji se ozbiljno razmatra da se predmet filozofije ukine u srednjim \u0161kolama, \u0161to je globalna \u201epreporuka\u201c, jer je ve\u0107 evidentan podatak da, statisti\u010dki, svaki dan u Evropi jedan akademski profesor filozofije dobije otkaz. Prema rije\u010dima Jelu\u0161i\u0107a, to je neoliberalni model koji je prosto inkorporiran u sistem univerziteta ili obrazovanja uop\u0161te, i koji u prvom planu ima tehni\u010dka, neposredno prakti\u010dna znanja, koja treba \u0161to prije realizovati.<\/p>\n
\u201eU okviru tih znanja sve \u0161to je predmet dubinskog mi\u0161ljenja i postavljanja pravih esencijalnih pitanja koja, mo\u017eemo to vidjeti u studiji koju sam napisao, upravo postavlja i njeguje lutkarsko pozori\u0161te \u2013 postaje suvi\u0161no. Mo\u017eemo, dakle, govoriti o potpunoj krizi obrazovanja, znanja, i potpunog otpora prema svakom dubinskom mi\u0161ljenju koje filozofija podrazumijeva sama po sebi. Na snagu je stupio model preuzet iz ameri\u010dkog neoliberlanog sistema, koji se transplatira i u na\u0161 sistem. Zato je ono \u0161to nas danas karakteri\u0161e u jednom supstitucijalnom smislu\u00a0 upravo izgubljena misao, ili do\u017eivljaj, ili ideja transcedencije , a posljedice te ideje su, rekao bih, epohalno, i prije svega od psiholo\u0161ke va\u017enosti.<\/p>\n
Jer, kriza duha, kriza subjekta, i proisho\u0111enje mnogih du\u0161evnih bolesti, vezane su upravo za taj dramati\u010dan momenat\u201c, istakao je Sini\u0161a Jelu\u0161i\u0107.<\/p>\n
15.08. – Vijesti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predstavljanje najzna\u010dajnije knji\u017eevne i teorijske produkcije izme\u0111u dva festivala, Grad teatar je nastavio promocijom studije \u201eRazumjeti lutku \u2013 ogledi o traganju za arhetipom\u201c, profesora Sini\u0161e Jelu\u0161i\u0107a. U ovoj, po svemu jedinstvenoj studiji koja ima izuzetnu va\u017enost za pozori\u0161nu umjetnost na\u0161eg regiona, Jelu\u0161i\u0107 istra\u017euje civilizacijski fenomen lutke, i o\u017eivljava zna\u010daj lutke i lutkarstva u savrmenom stvaral\u0161tavu,…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":55551,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[229],"tags":[],"class_list":["post-56929","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva-novosti-2018-en","category-229","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56929","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56929"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56929\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59507,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56929\/revisions\/59507"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56929"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56929"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56929"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}