Predstavljaju\u0107i najzna\u010dajniju produkciju izme\u0111u dva festivala, Knji\u017eevni program Grad teatra doveo je pred svoju publiku ovog ljeta i mladog pisca Filipa Grbi\u0107a (1984), dobitnika Nagrade \u201cMilo\u0161 Crnjanski\u201d za 2016. i 2017. godinu.<\/p>\n
Ovaj diplomirani filozof na Univerzitetu u Beogradu, utoliko je zanimljiviji \u0161to je postao laureat jednog od najpresti\u017enijih knji\u017eevnih priznanja u regionu debitantskim romanom \u201eRuminacije o predstoje\u0107oj katastrofi\u201c (izdava\u010d \u201cPlato\u201d), sa kojim je bio i u u\u017eem izboru za Ninovu nagradu.<\/p>\n
Grbi\u0107 se na knji\u017eevnoj sceni pojavio romanom, kako je na Trgu pjesnika istakla dr Nata\u0161a An\u0111elkovi\u0107, kriti\u010darka i urednica u izdava\u010dkoj ku\u0107i \u201ePlato\u201c, koji donosi slo\u017eenu i zanimljivu, temperamentno stilizovanu pri\u010du o mladim ljudima na\u0161eg vremena. Ona istovremeno skrozira kompletnu sliku stvarnosti, ne samo u na\u0161oj zemlji, nego i \u0161ire, i daje jedan kulturolo\u0161ki i politi\u010dki pogled i osvrt na svakida\u0161njicu koju \u017eivimo. A knji\u017eevni iskorak koji predstavlja ovaj roman, napravio je pisac koji se ni po \u010demu ne uklapa u ono \u0161to \u010dini tokove na\u0161e savremene knji\u017eevnosti, pa je, kako je izjavila, i za \u201cPlato\u201d kao izdava\u010da bio rizik kada je odlu\u010dio da objavi Grbi\u0107eve \u201cRuminacije\u201d.<\/p>\n
Prema rije\u010dima Grbi\u0107a, za njega je razlika izme\u0111u filozofskog i knji\u017eevnog govora, odnosno, filozofskog i knji\u017eevnog teksta, prestala da bude tako stabilna i stroga kao \u0161to je bila u vrijeme njegovih studija, i poslije diplomiranja vratio se i \u010ditanju velikih romanopisaca i svojoj ljubavi, pisanju.<\/p>\n
\u201cMoj roman je za manje od godinu dana do\u017eivio dva izdanja, a ja sam bio \u0161okiran kada mi je saop\u0161teno da sam dobio Nagradu \u201cMilo\u0161 Crnjanski\u201d. Da bih preciznije objasnio \u0161ta pod tim mislim, pomenu\u0107u da sam prije nekoliko ve\u010deri na Gradu teatru pratio simpozijum o savremenom \u010ditanju klasi\u010dnih djela u pozori\u0161tu, na kojem je kriti\u010darka Maja Mr\u0111enovi\u0107 pomenula vazalsko-intimisti\u010dke odnose koji vladaju u crnogorskoj kulturi. To mi se jako dopalo, jer se te ocjene apsolutno mogu primjeniti i na srpsku knji\u017eevnu scenu. Mo\u017eemo govoriti da tu postoje nekakvi knji\u017eevni karteli, i da se nagrade dodjeljuju po principu \u201cruka ruku mije\u201d, a ja sam, recimo, \u010dlanove \u017eirija za dodjelu Nagrade \u201cMilo\u0161 Crnjanski\u201d upoznao tog dana kada mi je uru\u010dena, a koliko sam razumio, nagrade se u Srbiji ne dodjeljuju na taj na\u010din. Prije ove nagrade, moj roman su od knji\u017eevnog establi\u0161menta javno podr\u017eali jedino Nata\u0161a An\u0111elkovi\u0107, kriti\u010dar Nikola Marinkovi\u0107, i pisac i kriti\u010dar Muharem Bazdulj. \u201cRuminacije\u201d su nai\u0161le na zid \u0107utanja, i to je ta sprega koja postoji izme\u0111u medija, izvjesnih knji\u017eevnih redakcija i knji\u017eevnih kriti\u010dara. O \u201cRuminacijama\u201d \u010dak ni negativno niko nije htio da pi\u0161e, i to me je natjeralo da se zapitam o odnosima mo\u0107i na na\u0161oj kulturnoj i knji\u017eevnoj sceni. Ukoliko ne pi\u0161ete na politi\u010dki korektan na\u010din, ili ukoliko ne eksploati\u0161ete, uslovno govore\u0107i, jeftine politi\u010dke i dru\u0161tvene teme, recimo fotografiju udavljenog sirijskog dje\u010daka na obali Turske, a ja mislim da je vrsta knji\u017eevnog be\u0161\u010da\u0161\u0107a koristiti ne\u010diju tragediju zarad li\u010dnog uspjeha, onda ne ra\u010dunajte da budete primje\u0107eni.<\/p>\n
Ako pisac, dakle, ne pi\u0161e na \u201czadate teme\u201d, ili ako ne servira javnosti jednu prili\u010dno simplifikovanu verziju doga\u0111aja na ovim prostorima iz 90-tih godina, onda mu, kako je istakao Grbi\u0107, ne\u0107e biti omogu\u0107eno da uop\u0161te u\u0111e u javni prostor.<\/p>\n
\u201cOtud nema ni negativne kritike, jer negativna kritika vas priznaje kao nekog ko ima legitimnu poziciju u tom javnom prostoru, i s kim bi se, ipak, u na\u010delu trebalo razgovarati. Ali, kada podignu zid \u0107utanja oko vas, poruka je sljede\u0107a: tebe \u0107emo pustiti da odumre\u0161 sam. Poslije nagrade koju sam dobio stiglo je mnogo poziva za intervjue iz svih medija, me\u0111utim, jo\u0161 uvijek se niko od tih faraona i uticajnih ljudi iz srpskog knji\u017eevnog establi\u0161menta nije izjasnio o mom knji\u017eevnom radu. Vjerovatno se neko nada da \u0107u se zaustaviti na prvom romanu, ali ve\u0107 na jesen u \u0161tampu ulazi moj drugi roman, i to prvi put javno saop\u0161tavam upravo ovdje u Budvi.<\/p>\n
Diktatura politi\u010dke korektnosti, prema rije\u010dima Grbi\u0107a, srpske pisce u stvari pretvara u neku vrstu partnera re\u017eima u Srbiji, u njihovim smije\u0161nim, teatralnim, komi\u010dnim i neiskrenim naporima da promovi\u0161u takozvanu \u201cregionalnu saradnju\u201d.<\/p>\n
\u201cU mom romanu nema ni\u010dega od toga, naprotiv, svjesno se i namjerno poigravam s nacionalnim stereotipima poku\u0161avaju\u0107i da napravim provokaciju. Pored toga, ovaj roman je realisti\u010dan, a to tako\u0111e nije u modi. U na\u0161im knji\u017eevnim krugovima post-modernizam i post-moderna je posljednja rije\u010d mode u knji\u017eevnosti, \u0161to je nevjerovatno. Iako se zna\u010dajna svjetska knji\u017eevnost du\u017ee od decenije nije oporavila od tih knji\u017eevnih eksperimenata sa jezikom i formom, koji su uglavnom rastjerali \u010ditaoce i danas su prevazi\u0111eni, \u0161to je realnost, i \u0161to je \u201c\u017eivi \u017eivot\u201d, kako bi Dostojevski objasnio, na mo\u0107an na\u010din u\u0161ao u knji\u017eevnost sa piscima poput Edvarda Sent Obina, to se kod nas ignori\u0161e. Mi smo sre\u0107na knji\u017eevna provincija, i jo\u0161 se bavimo post-modernom.<\/p>\n
Sama pri\u010da Grbi\u0107evog romana je vi\u0161ezna\u010dna i ide iznad pojedina\u010dnih sudbina, jer se ukr\u0161ta sa epohalnim kretanjem koje je ispunjeno haoti\u010dno\u0161\u0107u, kriminalom, seksualno\u0161\u0107u i politikom, a junak romana je osjetljiv na sve ono \u0161to ga okru\u017euje \u2013 on ne mo\u017ee da na\u0111e mir i spasenje u takvom svijetu i takvom dru\u0161tvu. Prema rije\u010dima Grbi\u0107a, njegov junak je, s jedne strane, tipi\u010dan \u010dovjek svog vremena, u onoj mjeri u kojoj on ne uspjeva da prona\u0111e dublje sidri\u0161te u \u017eivotu.<\/p>\n
\u201cIma ironije u tim ruminacijama, crnim mislima i crnim slutnjama glavnog junaka, i onda se postavlja pitanje gdje je ta totalna katastrofa savremenog svijeta, da li je ona u tom i\u0161\u010dekivanju da se desi, ili se mo\u017eda dogodila jo\u0161 mnogo ranije. Ona se, me\u0111utim, i ne dogodi, ali je i to stalno i\u0161\u010dekivanje katastrofe ve\u0107 samo po sebi ve\u0107 katastrofa, jer \u017eivot prolazi u stalnoj prijetnji, u strahu, a junak romana je upravo to – \u010dovjek koji je zapla\u0161en od svega onoga \u0161to se doga\u0111a u ovom na\u0161em svijeti, i zboga toga mora biti tragi\u010dan \u2013 istakao je Grbi\u0107.<\/p>\n
14.08. – Vijesti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predstavljaju\u0107i najzna\u010dajniju produkciju izme\u0111u dva festivala, Knji\u017eevni program Grad teatra doveo je pred svoju publiku ovog ljeta i mladog pisca Filipa Grbi\u0107a (1984), dobitnika Nagrade \u201cMilo\u0161 Crnjanski\u201d za 2016. i 2017. godinu. Ovaj diplomirani filozof na Univerzitetu u Beogradu, utoliko je zanimljiviji \u0161to je postao laureat jednog od najpresti\u017enijih knji\u017eevnih priznanja u regionu debitantskim romanom…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":55552,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[229],"tags":[],"class_list":["post-56930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva-novosti-2018-en","category-229","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56930"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59508,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56930\/revisions\/59508"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55552"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradteatar.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}