Avgust, 2019
14avg21:0022:00Predrag Zenović

Event Details
Saglasja, političko-filozofski ogledi Moderator: Nikola Zečević Dr Predrag Zenović (1986) rođen je na Cetinju. Osnovnu i srednju školu zavšio je u Budvi, a potom I Fakultet političkih nauka Univerziteta
more
Event Details
Saglasja, političko-filozofski ogledi
Moderator: Nikola Zečević
Dr Predrag Zenović (1986) rođen je na Cetinju. Osnovnu i srednju školu zavšio je u Budvi, a potom I Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Magistrirao je međunarodno javno pravo i ljudska prava u Letoniji (Riga Graduate School of Law). Doktorirao političku teoriju u Rimu (LUISS Guido Carli) i na Univerzitetu u Ženevi (Université de Genève).
Autor je priručnika za debatu i retoriku za srednjoškolce. Napisao veći broj stručnih radova u oblasti političke teorije, ljudskih prava i demokratije i nekoliko u oblasti književne i pozorišne teorije. Autor je edukativno-kreativnih radionica o medijskoj pismenosti, filmskom jeziku i evropskom filmu.
Angažovan od 2016. godine kao predavač na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica.
Autor knjige „Saglasja – političko filozofski ogledi“.
PUBLIKACIJE
Crna Gora – sekularna država izložena klerikalizaciji, časopis Matice crnogorske, br. 60, 2015.
Crnogorski identitet pred evropskim izazovima, časopis Matice crnogorske, br. 59, 2014.
Politička mitologija Paštrovića – između istorije i legende, Paštrovski almanah, Budva, 2014.
Implementing Human Rights via Premptory Norms – a Challenge to State Sovereignty; magistarski rad, Riga Graduate School of Law research papers 2011.
Postmoderni obrt u političkoj teoriji, Zbornik studentskih radova Beogradske otvorene škole, 2008.
Priručnik za debate u srednjim školama, Kratak vodič kroz debatnu galaksiju, Logos, 2007, Budva – izdanje za internu upotrebu
Vodič kroz Evropsku Uniju, koautor, Beogradska otvorena škola, 2005.
Nikola Zečević je rođen 1986. godine u Beranama, gdje je stekao osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Osnovne, specijalističke i magistarske studije je završio na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.
Na UDG-u je angažovan na predmetima: Istorija Evrope, Istorija balkanskih odnosa, Istorija diplomatije, Istorija diplomatije Crne Gore, Uvod u geopolitiku, Politički marketing. Sekretar je naučne redakcije časopisa “Humanističke studije”. Krajem 2016. godine mu je uručena nagrada od strane Crnogorske akademije nauka i umjetnosti za postignute rezultate iz oblasti nauke.
Dobitnik je nekoliko prestižnih naučno-istraživačkih stipendija, poput Erasmus+ i Višegrad Scholarship Fund, a dodatno je bio i stipendista Ministarstva znanosti Republike Hrvatske; kao stipendista je tokom 2017. godine boravio kao gostujući istraživač na Ekonomskom univerzitetu u Bratislavi (Fakultet za primijenjene jezike), te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za povijest). Tokom 2018. godine je boravio kao gostujući istraživač na Karlovom univerzitetu u Pragu (Departman za južnoslovenske i balkanske studije). U aprilu 2019. godine je pohađao predavačku akademiju na Univerzitetu u Salzburgu – PoSIG (Political Science – Integration and Governance).
Recenzija knjige „SAGLASJA – političko-filozofski ogledi“
Predrag Zenović pripada redu najprosperitetnijih mlađih naučnika u oblasti političke teorije. Svoje akademsko obrazovanje započeo na Univerzitetu u Beogradu, a onda studije nastavio u Rigi (Riga Graduate School of Law), Rimu (LUISS), Ženevi, Bukureštu (NEC) i drugim velikim naučnim centrima Evrope i sveta. Trenutno je angažovan kao profesor na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica. Predragov rad pratim od njegovih osnovnih studija kao njegov predavač i mentor, bio sam član komisije na odbrani njegove doktorske disertacije marta 2017. godine, a danas smo kolege na Humanističkim studijama. Zenović se, u proteklih nekoliko godina, predstavio akademskoj javnosti svojim naučnim člancima u domaćim i stranim časopisima čiji je deo predstavljen u ovoj knjizi.
Zbirka naučnih članaka i eseja Saglasja – političko-filozofski ogledi predstavlja značajan doprinos našoj političkoj teoriji. Savremene debate u političkoj teoriji, teoriji građanstva i teoriji pravde našli su svoj izraz u ovoj sintezi Predraga Zenovića. Teorijski uvidi primenjeni su na savremene procese izgradnje države i nacije (stateandnation-building) u Crnoj Gori. Ove oglede karakteriše izuzetna multidiciplinarnost, upotreba alata političkih nauka i političke teorije ali drugih oblasti društvene teorije.
U prvom delu, autor razmatra perspektive crnogorskog nacionalnog identiteta u savremenom kontekstu evropskih integracija. Esej započinje teorijskim istraživanjem identiteta kao analitičke i praktične kategorije u polju društvene teorije. Autor razmatra nacionalni identitet kroz tri različite međusobno određujuće prizme: istorijsku, normativnu (etičku) i političku. U eseju se razmatraju istorijska izvorišta i preplitanjeevropskog i crnogorskog identiteta, raspravlja o glavnim normativnim pojmovima slobode, jednakosti i razuma unutar prosvetiteljske i postmodernističke paradigme i zaključuje se razradom ustavnog patriotizma kao oblikom političkog identiteta za Crnu Goru.
U drugom delu su eseji koje je autor obuhvatio zajedničkom odrednicom konstitucionalizam. „O ustavnom identitetu Crne Gore“ je rad u kojem autor originalno tretira temu ustavnog identiteta kao načina razumevanja celovitosti ustavnih težnji i realiteta savremenih političkih zajednica. Crna Gora i nakon deset godina svog suverenog političkog postojanja nije rešila temeljne dileme i strahove koji leže u srži konstitucionalizacije. Autor nudi tri empirijska modela ustavnog identiteta: nacionalizam, multikulturalizam, republikanizam i ustavni patriotizam kao normativni ustavni model. U posljednjem delu, autor analizira važeći Ustav Crne Gore kao izvor ustavnog identiteta zemlje.
„„U njega smo svi zakleti“ : dileme ustavnog patriotizma“ nudi sasma inovativni pravno-političku analizu ustavnog patriotizma kao normativnog modela ustavnog identiteta, građanstva i patriotske lojalnosti u okviru suvremene Crne Gore. Temeljni cilj rada je pokazati da ustavni patriotizam može biti ujedinjujuća integrativna sila u pluralnom, polariziranom i tranzicionomcrnogorskom društvu i konstruktivni alat u procesu izgradnje države. Članak započinje teorijskom razradom ustavnog patriotizma kao relativno novog ali u javnom polju Crne Gore sve prisutnijeg koncepta.
U delu koji je naslovljen „Poredak“ autor, pored teksta koji smo zajednički napisali za jedno izdanje CANU-a, daje liberalnu koncepciju poretka osvrćući se na negativnu koncepciju politike i njoj odgovarajuće složeno polje politike straha. Esej je podeljen u tri dela. Autor pokušava rasvetliti dve glavne kategorije političkog poretka: državu i društvo da bi u drugom delu autor analiziraomeđusobnu uslovljenost kulturne, nacionalnei političke paradigme društvenog. Međusobno delovanje ovih dimenzija stvara napetosti u utemeljenju demokratije i vladavine prava. Konačno, posljednji deo se usredsređuje na strah kao glavnu analitičku i eksplanatornu kategoriju crnogorskog političkog poretka.
Eseji u odeljku „Politika i kultura“ bavi se onim što možemo nazvati kulturnim pretpostavkama političkog sistema. Prvi esej usmeren je na temeljne filozofske i socijalne pretpostavke za konstruktivnu reformu obrazovnog sistema. Ovaj rad koristi nekoliko teorijskih koncepata: igru, dijalog i Ransijerovog „učitelja neznalicu“. Budućnost demokratije i njezine političke kulture zavise o kvalitetu obrazovnog sistema i to je jedan od većih izazova političke budućnosti Crne Gore.Drugi esej analizira pitanje klerikalizacije unutar crnogorskog društva i politike. Središnji deo eseja bavi se društvenom i političkom odgovornošću verskih institucija i zajednica u izazovnom periodu tranzicije. U zaključku, autor predlaže svoju koncepciju post-sekularizma kao konstruktivnog teorijskog i empirijskog okvira za analizu i normativno oblikovanje najboljeg modela odnosa države i religije u savremenom crnogorskom društvu.
Posljednji deoje, premda retorički moćan, teorijski najslabiji i sadrži dva kratka eseja o demokratiji i ljudskim pravima. Prvi esej nas podseća na čuveno mesto u političkoj teoriji koje zauzima Herodotova priča o persijskom vođi Otonu i demokratiji. Drugi esej daje kratku istoriju Deklaraciji o ljudskim pravima i ideje o ljudskim pravima kao temelju ljudskog dostojanstva i bitnom elementu modernih ustavnih demokratija.
Knjiga „Saglasja“ predstavlja teorijski fundiran i politički relevantan, interdisciplinarni i intertekstualni osvrt na fenomene sadašnjice. Zato bi ovakva knjiga svoju publiku mogla da traži i van okvira Crne Gore i Balkana, upravo iz razloga što se hvata „u koštac“ sa savremenim debatama u širokom polju političke teorije. Verujem da stručna akademska ali i šira javnost u Crnoj Gori u ovoj knjizi, ispisane u duhu duge tradicije evropskog političko-teorijskog mišljenja,može naći dobre premise za početak jedne sadržajne društvene debate o prvim i najbitnijim pitanjima jedne političke zajednice.
Zbog svega navedenog, sa zadovoljstvom preporučujem knjigu „Saglasja – političko-filozofski ogledi“ za štampu uz pohvalu i podstrek izdavaču, JU Narodnoj biblioteci Budve, da i dalje ohrabruje izdavaštvo u oblasti političke i društvene teorijei promoviše mlade naučnike u ovoj oblasti.
prof. dr Milan Podunavac
Time
(Srijeda) 21:00 - 22:00
Location
Trg pjesnika
Stari grad
Organizer
Grad Theatre City Budvatheatrecity@gradteatar.me 13. jula bb, Budva